Sigurnosni sistem u BiH "puca po šavovima": "GP nedostaje 44% osoblja, interes za OSBiH sve manji - posebno kod Hrvata"

Govoreći o povećanju izdvajanja za sigurnosne institucije, Hadžović je pojasnio da je ono prvenstveno posljedica usklađivanja osnovice za plate sa Zakonom o platama, a ne dodatnih ulaganja u razvoj institucija.

"Tačno je da je budžet povećan, ali je osnovica za to usaglašavanje sa Zakonom o platama. U sigurnosnim institucijama zaposleno je oko 21.500 ljudi, a najveći broj je u Ministarstvu odbrane, zbog čega je upravo toj instituciji najviše povećan budžet", rekao je Hadžović.

Istakao je da se sigurnosne institucije već godinama suočavaju s ozbiljnim problemom nedovoljne popunjenosti.

"Neke institucije više ne mogu obavljati ni svoje osnovne dužnosti, poput Granične policije, zbog velikog odliva kadra. Posebno je to izraženo u posljednje dvije godine, kada se veliki broj zaposlenih penzioniše. Pitanje je u kojoj mjeri Granična policija, ali i Uprava za indirektno oporezivanje, mogu odgovoriti svojim zakonskim nadležnostima", kazao je.

Prema njegovim riječima, sve to direktno utiče na kapacitete i sposobnost sigurnosnih institucija da adekvatno izvršavaju svoje zadatke.

Hadžović naglašava da povećanje budžeta predstavlja prije svega zakonsku obavezu usklađivanja plata, dok istovremeno trpe kapitalna ulaganja i nabavka opreme.

Graničnoj policiji nedostaje 44 posto zaposlenih

Govoreći o stanju u Graničnoj policiji BiH, Hadžović je naveo da je situacija alarmantna.

"Prema posljednjim informacijama, Graničnoj policiji nedostaje 44 posto ukupnog osoblja. Ove godine će taj problem biti još izraženiji jer će veliki broj zaposlenih otići u penziju."

Podsjetio je da su postojale inicijative za produženje radnog vijeka policijskih službenika, ali da nisu dobile potrebnu političku podršku.

"Pokušavalo se produžiti radni vijek policajaca, ali ni na državnom ni na federalnom nivou nisu izmijenjeni zakoni koji bi barem privremeno ublažili odliv kadra."

Dodao je da su zaposleni već sada preopterećeni, zbog čega se postavlja pitanje kako će uspjeti zaštititi državnu granicu i ispuniti međunarodne obaveze Bosne i Hercegovine.

Modernizacija Oružanih snaga godinama stoji

Komentarišući stanje u Oružanim snagama BiH, Hadžović je podsjetio da još od 2017. godine postoji odluka Predsjedništva BiH o povećanju izdvajanja za modernizaciju i opremanje vojske, ali da ona nikada nije provedena.

"Nažalost, ta ideja nikada nije realizovana u praksi."

Prema njegovim riječima, interes za zaposlenje u Oružanim snagama sve je manji, posebno kada je riječ o hrvatskoj komponenti.

"Posao više nije dovoljno atraktivan upravo zato što zaostajemo u opremi, a ni uslovi rada nisu dovoljno kvalitetni da bi se neko odlučio postati vojnik ili oficir."

Upozorio je i da višegodišnje kašnjenje usvajanja budžeta dodatno otežava realizaciju planiranih projekata.

"Kašnjenje budžeta dovodi do toga da planirana sredstva nije moguće potrošiti u predviđenim rokovima. Prošle godine budžet je usvojen gotovo na kraju godine, pa je dio sredstava prenesen u ovu godinu jer nije mogao biti iskorišten."

Kako je naveo, sve to negativno utiče na funkcionisanje institucija i njihove operativne sposobnosti.

"Institucije se nisu razvijale u skladu s potrebama"

Komentarišući stanje u državnim policijskim agencijama, uključujući SIPA-u, Hadžović je rekao da Bosna i Hercegovina već više od decenije svjedoči političkom sukobu između entitetskog i državnog nivoa vlasti.

"Na sreću, institucije Bosne i Hercegovine do sada su se oduprle nemoralnim pozivima koje je Milorad Dodik upućivao prije dvije godine."

Ipak, smatra da državne sigurnosne institucije ne funkcionišu u skladu sa svojim kapacitetima.

"Ne pružaju nivo zaštite sigurnosti građana i interesa Bosne i Hercegovine koji se od njih očekuje. Veliki problemi godinama ostaju neriješeni jer ne postoji dovoljno političke volje da se ojačaju država i njen sigurnosni sistem."

Podsjetio je i na slučajeve kada institucije nisu uspjele privesti osobe za kojima su bile raspisane potjernice, iako su se slobodno kretale i prelazile državnu granicu.

"Nadam se da će novi saziv parlamenta i nova vlast mnogo više pažnje posvetiti onome što je neophodno za sigurnost građana, ispunjavanje međunarodnih obaveza i zaštitu interesa države. Država može opstati jedino ako su njene institucije jake, a sigurnosni sektor predstavlja jednu od ključnih pretpostavki za razvoj države i vladavinu prava."

Revizorski izvještaji i preporuke

Osvrćući se na revizorske izvještaje institucija BiH, Hadžović smatra da razlog zbog kojeg institucije uglavnom dobijaju mišljenje s rezervom, a ne negativno mišljenje, leži u tome što se u najvećoj mjeri poštuju zakonske procedure.

"Ne krše se propisi i zakoni u mjeri koja bi dovela do negativnog mišljenja revizora. Tokom godina mnoge ranije preporuke su provedene, a rukovodioci danas mnogo više vode računa o tome da ne ponavljaju iste greške."

Dodao je da se najveći broj primjedbi i dalje odnosi na javne nabavke, zapošljavanje i ugovore o djelu.

"Uvijek postoji prostor za unapređenje finansijskog poslovanja, ali za to je potrebna mnogo bolja saradnja između Tužilaštva, Ureda za reviziju i građana koji imaju pravo zahtijevati da institucije kvalitetno troše njihov poreski novac."

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad